Postovi

Posna i mrsna riblja jela

Slika
POSNA JELA Fileti brancina sa agrumima Sastojci:  -4 fileta brancina -1 beli deo struka praziluka -2 zelena limuna -2 netretirane narandže -2 struka mladog luka -60 g posnog margarina -100 ml riblje čorbe -1 kašičica iseckanog vlašca -maslinovo ulje -so i biber Priprema: Zagrejte rernu na 210 stepeni. Operite limun i narandže i narežite na tanke kolutove. Praziluk i mladi luk očistite i sitno iseckajte. U tiganju zagrejte 2 kašike maslinovog ulja i 10 g margarina, kratko propržite praziluk i mladi luk i potom sipajte u vatrostalnu posudu. Prelijte ribljom čorbom, pa preko luka rasporedite filete brancina. Posolite i pobiberite, prekrijte kolutovima agruma i dodajte 20 g margarina. Prekrijte masnim papirom i pecite 10-15 minuta. Potom izvadite filete i stavite u topao tanjir. Procedite sok sa dna posude u manju činiju, dodajte preostali margarin i umutite. Po želji dodajte malo soli i bibera, umešajte seckani vlašac i sipajte preko fileta. Poslužite uz bareni pirin

105 KILOGRAMA I 2,5 METRA Uhvaćena neman u Dunavu kod Novog Sada

Slika
Sportski ribolovac Predrag Radosavljev ulovio je 07.09.2017 popodne kraj Žeželjevog mosta u Novom Sadu pravu dunavsku neman – soma teškog 105 kilograma i dugačkog oko dva i po metra. Predrag kaže da je borba sa riječnim gorostasom trajala oko 25 minuta i da ne bi uspio da ga ubaci u čamac da mu u pomoć nisu pritekla dva momka. Predrag sa kapitalnim ulovom - Pecao sam iz čamca dvadesetak metara od obale na varalicu glavinjaru sa strunom debljine 0,20 mm nosivosti do 20 kg i predvezom od 0,45 mm nosivosti do 15 kg, na štapu akcije 100 grama i mašinicom veličine 4000 i uopšte nisam bio spreman na to da će se zakačiti tolika riba. Zato je borba bila naporna jer sam se trudio da mi ne pokida pribor. Čak mi je dva puta pobegao sa kuke a onda su mi dva momka pritekla u pomoć i uspeli smo da ga savladamo – priča Predrag za ‘’Blic’’. Predrag je dugogodišnji ribolovac i član je Udruženja sportskih ribolovaca ‘’Šaran’’ iz Petrovaradina, a najveći ulov do sada mu je bio som težak 38 kilo

Ribolov po mjesecima

Slika
O - ne lovi se ili je riba u mrijestu M - riba je u mrijestu ili je lovostaja L - lovi se DL - dobar ribolov

Zaštitni ribolovni propisi u Hrvatskoj

Slika
Ribe se mjere po dužini od početka usta do kraja sklopljene repne peraje.

Ribolovni sistemi

Slika
Sistem za ribolov komadićem ribe Sistem s olovom na dnu Odignuti sistem Sistemi za ribolov na kedera Lov žutooke na lagano tekućoj vodi Lov žutooke na stajaćoj vodi Stick plovak s ravnomjernim otežanjem Stick plovak s glavnim otežanjem Sistemi za šteku (Jon Porter) Sistem Johna Greena za ribolov u srednje brzoj tekućoj vodi stick (ili balza) plovkom Sistem s prolaznim (kliznim) olovom Helikopter Sistem za ribolov šarana Method sistem za feeder tehniku Hranilica u omči Koristi se na rijekama i jezerima. Odlična metoda za ribolov kad su grizovi vrlo oprezni i kad je riba oprezna jer osjeća otpor zbog otežanja na sistemu. Kod ovog sistema kad riba uzme mamac, hranilica klizne kroz omču nekoliko centimetara i riba ne osjeti početni otpor. Koriste omču veličine 10-ak centimetara. Može se koristiti i kod otvorenih tipova hranilica. Hranilica na površini

Mušičarenje - ribolov umjetnom muhom

Slika
Ribolov umjetnom muhom, odnosmo mušičarenje, bar kad je sportski ribolov u pitanju, pripada sigurno među najstarije tehnike. Rimski pisac Claudius Elianus u svom djelu De nature animalium (''O životu životinja'') opisao je ribolov na rijeci Astrej (vjerovatno današnja Strumica) s udicom na koju je namotana crvena vuna i privezana dva perca iz pijetlova vrata, kao krila. Opis je to umjetne muhe koju je, otprilike prije više od dvije tisuća godina, u ribolovu pastrva koristio čovjek imenom Ichtoulkos. Po tome je današnja Makedonija, postojbina prve (opisane) umjetne muhe. Slavko Čamber poznati bosanskohercegovački mušičar i ribolovac na glavaticu, tvrdi da je postojbina  mušičarenja - Bosna. Bili kako bilo, ribolov umjetnom muhom dugo je godina, pogotovo u 19. i početkom 20. stoljeća, bio vezan uz aristrokaciju i bogataše. Mušičarenje je etiketu aristokratskog sporta sačuvalo sve do danas, iako je razvojem (i pojeftinjenjem) pribora ta tehnika stekla širok broj poklonika

Ribolov kao turistički potencijal

Slika
Ribolovni turizam tipični je oblik turizma koji se ostvaruje na vodenim površinama ruralnog prostora. Ribolovci kao sudionici tog turizma odlaze na vode iz nekoliko razloga. Neki putuju u potrazi za čistim, zdravim i ribom bogatim vodama. Drugi na vode odlaze radi nadmetanja s drugim ribolovcima, na natjecanjima u brojnim ribolovnim disciplinama koje je moguće organizirati na tim vodama. Treći na te iste vode odlaze zajedno s obitelji radi boravka u prirodi i odmora, odnosno ''punjenja baterija''. Za ribolovce odlazak na vodu može biti, dakle, iz raznih pobuda: sport (natjecanja), hobi i rekreacija, briga o prirodi, vodi i ribama. Ribolovni turizam dijeli se na onaj kontinentalni i onaj salmonidni - pastrvaški, na visinskim vodama. U njega su uključeni sudionici svih uzrasta, od djece, odraslih do starijih osoba. Od najranijeg djetinjstva, do pozne starosti. Od pete do sto pete godine. Ribolovni turizam blizak je i sa sportsko-rekreacijskim i ostalim oblicima turizma.